Kako znati da je freon iscurio iz klime?

Vozite gradom usred jula, asfalt se topi. Stakla na prozorima spuštena, klima uključena, ali to nema nikakvog efekta.

Duva, šušti, radi – ali ne hladi. Iako ste pre samo nekoliko meseci punili klimu, ona opet ne radi i od kola vam pravi rernu u pokretu.

Ovakve situacije su veoma česte i prvi su znak da vam je, najverovatnije, ponovo iscureo freon..

Freon, ili tačnije, rashladni gas je ono što klima koristi da bi hladila vazduh koji ulazi u kabinu vozila.

Kada ga nema dovoljno, sistem klime gubi moć hlađenja, čak iako svi delovi izgledaju funkcionalno.

Gas ne nestaje sam od sebe. Ako ga nema, znači da je negde iscurio. Možda polako i neprimetno, možda iznenada, ali svakako, bez njega klima jednostavno ne može da radi.

Ljudi najčešće pomisle da im je klima „saba“ zbog starosti auta, slabijeg motora ili zato što je „prevruće napolju“, ali u preko 70% slučajeva problem je upravo u rashladnom gasu.

Kako vam se ovo ne bi desilo baš ored polazak na odmor, tu smo mi.

Ako pročitate članak do kraja saznaćete na koje signale da obratite pažnju i kako da sprečite da freon iscuri iz sistema.

Kako funkcioniše klima u automobilu i zašto je freon ključan

Klima duva toplo, čuje se šuškanje, rastu troškovi? Verovatno vam je iscurio freon iz sistema.
Klima duva toplo, čuje se šuškanje, rastu troškovi? Verovatno vam je iscurio freon iz sistema.

Klima-uređaj u automobilu radi po jednostavnom, ali preciznom principu zatvorenog rashladnog sistema. Osnovne komponente su: kompresor, kondenzator, ekspanzioni ventil i isparivač.

Srce sistema je kompresor, koji „stiska“ freon, podiže mu temperaturu i pritisak i gura ga dalje kroz cevi.

Zagrejani gas zatim ulazi u kondenzator, koji se obično nalazi ispred hladnjaka motora. Tu se gas hladi uz pomoć strujanja vazduha spolja i prelazi u tečno stanje.

Ova tečnost zatim ide do ekspanzionog ventila koji naglo smanjuje pritisak i dozvoljava tečnom gasu da ispari u isparivaču.

Tokom tog prelaza iz tečnog u gasovito stanje, freon oduzima toplotu iz vazduha koji se duva kroz isparivač i tako dobijamo hladan vazduh koji izlazi iz ventilacionih otvora.

Ako nema dovoljno freona, ceo ovaj lanac puca. Bez njega, klima može da se ponaša kao da radi – svetle lampice, ventilator duva, ali rashlađivanje izostaje.

To je najgori scenario jer vozač misli da mu je klima samo „slaba“.

Prvi znaci da je freon iscurio iz klime

Osim klime koja duva ali ne hladi, postoji još simptoma koji jasno ukazuju na problem sa rashladnim gasom. Evo kako da ih prepoznate:

  • Mlak ili topao vazduh iz ventilacije Kada uključite klimu, a umesto hladnog vazduha osećate samo mlak ili topao protok i uobičajene promene u podešavanjima ne pomažu, vrlo je moguće da nema freona u sistemu.
  • Neobičan zvuk Kada je klima ispravna, njen rad je gotovo nečujan. Ukoliko čujete šuškanje, cvrčanje ili drugi sličan zvuk, to može ukazivati na pad pritiska u sistemu, što se dešava kad freon nestaje.
  • Masni tragovi i fleke ispod haube Iako freon isparava Iz sistema može da iscuri i ulje koje se nalazi u cevima i podmazuje kompresor. To ulje ostavlja vidljive masne tragove na spojnicama i priključcima i ako ih primetite, vrlo je verovatno da vam klima neće funkcionisati.
  • Treptanje lampice ili gašenje klime Kod automobila sa automatskom klimom, niska količina freona može uzrokovati da se sistem automatski isključi. Na ekranu se može pojaviti upozorenje, a komande klime ne reaguju. Ovo je zaštitni mehanizam koji sprečava dodatno oštećenje kompresora.
  • Povećana potrošnja goriva Ako freona nema, klima se uporno trudi da proizvede hladan vazduh. Kompresor se uključuje češće nego što bi trebalo, bez efekta. To znači da motor radi pod većim opterećenjem i nepotrebno troši više goriva.

Ako primetite makar jedan od ovih simptoma, najbolje je da vozilo odvezete u servis i proverite nivo rashladnog gasa.

Brz pregled i dijagnostika su neuporedivo jeftiniji od ozbiljnog kvara kompresora ili cevi, koji se mogu desiti ako nastavite da vozite s pokvarenim rashladnim sistemom.

Da li je bezbedno voziti bez freona u sistemu?

Vožnja bez freona pregreva kompresor, slabi klimu i povećava rizik od skupog kvara sistema.
Vožnja bez freona pregreva kompresor, slabi klimu i povećava rizik od skupog kvara sistema.

Moguće je voziti automobil i bez freona, ali to nosi rizike koje ne treba zanemariti.

Prva direktna posledica je očigledna:auto se ne hladi, što u letnjim uslovima može biti ozbiljan problem, naročito ako zapnete u neku gradsku gužvu ili ste na dužem putovanju.

Vozaču pada koncentracija, putnici postaju nervozni, a vožnja postaje zamorna i potencijalno opasna.

Drugi, skriveniji problem je tehničke prirode. Kompresor klime se podmazuje istim uljem koje cirkuliše zajedno s freonom.

Ako u sistemu nema gasa, nema ni podmazivanja, što dovodi do pregrevanja i habanja kompresora.

Čak i kratkotrajan rad sistema bez rashladnog gasa može znatno skratiti vek trajanja kompresora, a njegova zamena je skupa.

Neka vozila imaju zaštitu koja isključuje kompresor kada pritisak freona padne ispod minimalnog nivoa.

Ali ako to nije slučaj sa vašim autom,, postoji realan rizik od oštećenja sistema.

Zbog svega ovoga, vožnja bez freona nije preporučljiva ni iz tehničkih ni iz bezbednosnih razloga.

Koliko traje i koliko košta punjenje klime?

@vlogzillatiktok

VRHUNSKA USLUGA AUTO KLIME PUNJENJE 3600 DINARA NAJJEFTINIJI U SRBIJI#vlogzilla #xyzcba #fyp

♬ original sound – VLOGZILLA OFFICIAL TIK TOK

Punjenje auto klime je rutinski posao koji većina servisa završava u roku od 30 do 60 minuta, pod uslovom da nema dodatnih kvarova ili curenja.

Tokom procesa, stari gas, ako je nešto od njega zaostalo, prvo se izvuče, zatim se sistem vakumira kako bi se uklonila vlaga, a potom se ubacuje odgovarajuća količina freona, zajedno sa uljem za podmazivanje kompresora.

Cena zavisi od vrste gasa koji se koristi:

  • Za vozila koja koriste R134a freon, koji najčešći u upotrebi kod modela starijih od 2017. godine, cena punjenja se kreće između 2.500 i 3.500 dinara.
  • Za vozila sa novijim, ekološki prihvatljivijim R1234yf gasom, koji se ugrađuje se u novije modele kao što su Peugeot 208, Opel Astra K, Fiat Tipo, cena je viša i iznosi od 4.000 do 6.000 dinara.

Ako postoji sumnja na curenje freona, servis najčešće koristi UV boju i lampu da pronađe tačku odakle freon odlazi.

Detekcija i popravka manjih kvarova (recimo zaptivke ili ventila) može da košta dodatno od 1.000 do 5.000 dinara, u zavisnosti od složenosti problema.

Ukoliko sve funkcioniše kako treba, punjenje se završava brzo, a razlika u hlađenju se oseti već na prvim kilometrima.

Kada je pravo vreme da proverite stanje klime?

Nemojte čekati prve vrućine da biste se setili da proverite stanje klime u kolima. Uglavnom su tada već svi servisi prebukirani, a kod nas, kada krene toplo vreme, ono vrlo brzo preraste u vrućine.

Idealan tajming za proveru sistema klime je mart ili april, kada je temperatura umerenija i ima dovoljno vremena za popravke pre letnjih vrućina.

Ako vam je klima radila dobro prošle godine, ali sada počinje da slabi, to je znak da je trenutak da je odvezete na dijagnostiku.

Jedan brzi pregled može vas spasiti večih troškova kasnije.

Kako sprečiti da freon ponovo iscuri?

Redovan servis, čist filter i vožnja bez stresa čuvaju freon i sprečavaju curenje iz klime.
Redovan servis, čist filter i vožnja bez stresa čuvaju freon i sprečavaju curenje iz klime.

Freon iz klime ne bi smeo da nestaje, jer se sistem tehnički vodi kao zatvoren. Ipak, zbog prirodnog starenja materijala i raznih spoljašnjih faktora, posle nekog vremena freon počinje polako da curi.

Najčešći razlozi su istrošeni zaptivni elementi, poput gumica i dihtunga, oštećenja od vibracija, mikro-pukotine na cevima ili spojevima, kao i korozija. Da biste sprečili curenje freona, možete preduzeti neke korake:

  • Radite redovan godišnji servis klime, čak i ako vam deluje da sve funkcioniše. Na preventivnoj proveri mogu se detektovati sitna curenja.
  • Ne zaboravite na filter kabine. Ako je zapušen, sistem mora da radi jače, što povećava pritisak i ubrzava habanje cevi i spojeva.
  • Izbegavajte često paljenje i gašenje klime u kratkom roku. To stvara pritisne udare koji mogu oštetiti spojeve.
  • Parkirajte u hladu kad god je moguće. Manje izlaganje visokim temperaturama produžava vek cevi i gumica.

Uz malo pažnje, razmišljanja i redovno održavanje, rashladni sistem može trajati godinama bez gubitka gasa.

Ne čekajte da se skuvate: delujte pre nego što klima otkaže

Ako vam se klima ponaša čudno, ne duva hladno ili samo simulira rad, znači da je vreme da nešto preduzmete.

Nije stvar samo u komforu, već i u zdravlju sistema, ali i vašeg nocčanika. U letnjim mesecima, bez ispravne klime, automobil postaje nepodnošljiv, a vožnja stresna.

Zanimljivo je da većina proizvođača zapravo preporučuje redovno uključivanje klime tokom cele godine, pa čak i zimi.

To nije trik izmišljen da biste potrošili više goriva, već način da se sačuva elastičnost zaptivki i da sistem ostane u formi.

Mnogi zanemare tu praksu, a onda se iznenade kada klima „odjednom“ prestane da radi u junu.

Najbolje je da proveravate klimu u kolima redovno, makar jednom godišnje. Punjenje nije skupo, traje kratko, a znači mnogo.

Jer niko ne voli da usred leta sedi u automobilu u kome je toplo kao u sauni.